Ekonomski razvoj
  Ono sto Planu sigurno izdvaja u odnosu na druga sela ne samo u paracinkoj opstini, jeste velika zgrada
doma kulture. Inicijativa da se sagradi jedan takav objekat pokrenuta je pre vise od 25. godina, a za
samu realizaciju projekta bilo je potrebno nesto manje od 20. godina. I pored mnogo problema, nedovoljnih
finansijskih sredstava, krize pocetkom devedesetih godina, zgrada doma kulture je zavrsena. Danas sa preko
hiljadu kvadrata to je sigurno najlepsi i jedan od najvecih objekata u Paracinskoj opstini.
  Zgrada ima dva krila. U jednom je velika sala sa pozornicom, predvorje i manja sala. Drugo krilo je namenjeno
za upravne i administrativne poslove. U njemu su smestene prostorije Mesne zajednice, mesna kancelarija,
posta i telefon. Novi dom kulture je doneo velike promene u kulturnom i drustvenom zivotu Planjana, jer se u
njemu odrzavaju sve znacajnije manifestacije. Jedna od njih su i "Susreti sela" na kojoj je Plana 2003. godine
zauzela prvo mesto.
  Analizom hemijskog sastava materijala sa planine Baba, utvrdjeno je da se radi o krecnjaku sa vrlo visokim sadrzajem
98.5% kalcijum karbonata i vrlo malim primesama magnezijuma, natrijuma, aluminijuma, gvozdja,
ugljenika, mangana i nekih drugih elemenata (bez teskih metala), te se pristupilo studioznoj pripremi
za otvaranje rudnika "Plana". Postrojenje je u rad pusteno 11. oktobra 1984. godine u okviru
Srpske Fabrike Stakla kao pogon 5. Za samu fabriku bilo je od velikog intresa da rudnik krene sa
radom, jer se sirovina potrebna za proizvodnju stakla dovozila iz Jelen Dola kod Cacka.
  U rudniku je 1996. godine bilo zaposleno 70 radnika, a godisnja eksploatacija je iznosila
270 hiljada tona krecnjaka.
  Danas Plana ima zdravstvenu ambulantu, nekoliko manjih radionica za proizvodnju namestaja, tri poljoprivredne apoteke,
7 prodavnica mesovite robe, jedan kafic, jednu berbernicu, par ugostiteljskih objekata, automehanicarsku
radnju.
  Ono sto stanovnike sela tisti jesu nereseni komunalni problemi. Nepostojanje kanalizacije i nereseno pitanje
deponije dovode do sve veceg zagadjenja zivotne sredine i narusavanja ekoloske ravnoteze. Nekvalitetna
telefonska veza sa ostatkom sveta, a nekada i sa komsijom, je problem, koji je dugo vremena trenirao
zivce telefonskih pretplatnika. Tokom 2004. i u prvoj polovini 2005. godine radilo se na resavanju ovog problema te je stara analogna zamenjena novom digitalnom centralom.
  Ostaje nada da ce se veci deo problema u skorijoj buducnosti resiti, kao i nerealizovani projekti izgradnje
vodovoda od Bovanskog jezera i dovrsetak puta do Skorice, ali i mnogi drugi.
|
|